VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Solinska povijest



      Čovjek je još u svojoj prapovijesti zaposjeo prostor podno južnih obronaka nevelike planine, danas zvane Kozjak. U plodnoj dolini koju natapa izdašna rijeka, današnji Jadro, te uz pitomu obalu morskoga zaljeva život neprekinuto traje od najstarijih vremena. Arheološki ostaci svjedoče da su Delmati, jedno od ilirskih plemena, ovdje razvili živu trgovinu s grčkim kolonizatorima Jadrana. Za ovim prostorom potom posežu i Rimljani. Pokoravaju Delmate te šire svoju vlast i na ovom dijelu istočne jadranske obale. Uz ušće se rađao grad koji će po latinskom nazivu rijeke, Salon, dobiti i ime – Salona.

Grad se postupno razvija: podižu se teatar, amfiteatar, terme, forum, bazilike, hramovi... Salona postaje upravnim središtem – glavnim gradom rimske provincije Dalmacije. Snažan razvoj doživljava u Dioklecijanovo doba, koncem 3. stoljeća, i tada dobiva epitet felix, sretna Salona.

U to se vrijeme u Saloni širi i postupno jača kršćanska zajednica. Ona se u početku tajno sastaje u privatnim kućama, doživljava i preživljava progone. Mnogi kršćani svojim mučeništvom svjedoče svoju vjeru. Razvija se kult mučenika, desetorica su poznati po imenu, a do danas su u kultu Dujam, Anastazije (Staš), Feliks i Venancije. Kršćanska vjera se razbuktava u Saloni nakon Milanskoga edikta. Vjerski život na izmaku antike ostavlja mnogo tragova u graditeljskoj baštini, u prvom redu katedralni sklop s dvjema bazilikama, krstionicom i biskupskom palačom.

Grad je već na zalazu kada oko godine 640. dolaze Avari sa Slavenima, osvajaju ga i ruše. Potom na ovo područje dolaze Hrvati, naseljavaju se izvan staroga rimskog grada te u suživotu s preostalim starosjediteljima prihvaćaju kršćanstvo. Njihove samostojne zajednice ujedinjuju se u državu. U razdoblju od 9. do 11. stoljeća više hrvatskih vladara povezuje se sa Solinom: knez Trpimir obnavlja samostan u Rižinicama, kraljica Jelena (Helena) podiže crkve na Gospinu otoku gdje će biti i pokopana uz druge vladare, kralj Zvonimir se kruni u crkvi sv. Petra i Mojsija.

Koncem 11. stoljeća prijestolnica hrvatskih vladara prelazi iz Solina u Knin, a Solin se od negdašnje metropole i kraljevskoga sjedišta pretvara u skup selâ i zaselaka čija će polja u narednim stoljećima postati poprištem žestokoga boja domaćih moćnika te Mlečana i Turaka. I Turci i Mlečani u Solinu podižu svoje utvrde. Solinska rijeka postaje granicom splitskoga i kliškoga područja, a kada Turci godine 1537. zauzmu Klis, rijeka postaje granicom mletačkoga i turskoga posjeda. Nakon ovih stoljetnih borbi Solin je opustošen, a sredinom 17. stoljeća oslobađa se turskoga ropstva. Njegovi novi gospodari, Mlečani, naseljavaju napušteno područje stanovništvom iz okolice Drniša. Novi Solinjani obrađuju polja i uzgajaju stoku, a svoje skromne zaseoke podižu na rubovima davno porušenoga antičkog grada te uz rijeku. Obnavljaju stare i podižu nove mlinice i stupe. Solin se, međutim, ni po čemu neće razlikovati od brojnih dalmatinskih naselja svojega vremena te će dijeleći sudbinu širega područja nakon mletačke vlasti preživjeti francusku i austrijsku upravu.

Početkom 20. stoljeća na kozjačkim padinama otkrivene su bogate zalihe lapora. Solin zahvaća industrijalizacija: niču cementare, tupinolomi izjedaju Kozjak, a uz morsku se obalu podižu naftna skladišta. Idilični krajobraz je nepovratno uništen, velik se danak plaća napretku. Solin će sve do pred konac stoljeća biti tek industrijsko predgrađe Splita, u kojemu će, nasuprot turobnih tvorničkih dimnjaka, stajati materijalni ostaci bogate povijesti, otkriveni marom domaćih i stranih istraživača.

Nakon osamostaljenja hrvatske države Solin je opet stekao status grada. Negdašnji solinski zaseoci povezani novogradnjama te Vranjic, Mravince i Kučine čine jedinstveno naselje koje danas broji 24 tisuće stanovnika.

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2015 vmgs.hr

Korisne poveznice

Impressum

Virtualni muzej grada Solina

Ideja i realizacija
Antun i Marko Matijević
Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228. Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69. Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002.
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum, 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012, (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014, (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja, Solinska kronika......, Solin 1998.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja, Solinska kronika......, Solin 1999.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).
Fotografije i ilustracije
Arhiv časopisa Tusculum Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana
Stranicu novčano podupire Grad Solin